Hrvatska, Lošinj 

Lošinj

Sadržaji

   
   
Hoteli Vile Putničke agencije Hosteli Privatni smještaj Kampovi Yachting Događanja Izleti OPG Najam vozila Kozmetički i frizerski saloni Aromaterapije Ljekarne Najam skutera Sidrište Zdravstvena ponuda Znamenitosti Wellness Doživljaji Najam bicikla Šetnice i pješačke staze Ronilački centri Suveniri Najam brodova Ugostiteljski objekti Trgovine Plaže i uvale Pansioni

APOKSIOMEN (2.–1. st. pr. Kr.)

Antički brončani kip atleta, visok 192 cm, izvađen iz podmorja između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja 27. travnja 1999., jedina je za sada pronađena velika bronca na istočnoj obali Jadrana. Pretpostavlja se da je u more dospio početkom 1. stoljeća, kamo su ga tijekom jaka nevremena bacili zbog opasnosti od prevrtanja broda ili kao žrtvu bogovima za siguran nastavak putovanja kroz Osorski kanal u kakvo bogato odredište na sjeveru Jadranu.

Kip predstavlja atleta, mladog sportaša u trenutku dok čisti strigil (strugaljka) kojim je sa svoga tijela sastrugao ulje, prašinu i znoj nakon natjecanja. Tijekom restauracije koja je trajala gotovo sedam godina, istraživanjem materijala i stila izrade kip je datiran u 2.–1. st. pr. Kr., a prototip na temelju kojega je izrađen, znatno je stariji, iz sredine 4. st. pr. Kr.

Od osam do sada poznatih varijacija prototipa Apoksiomena (od kojih je najpoznatiji brončani kip iz Kunsthistorisches Museuma u Beču, otkriven 1896. u Efezu), lošinjski je kip najcjelovitiji i najbolje sačuvan. Autor kipa je nepoznat, no klasična ljepota i vrsnoća izrade govore o vrhunskome majstoru.

Original kipa se nalazi u Muzeju Apoksiomena, svom novom domu u kojem je trajno smješten, u centru grada Malog Lošinja (nekadašnja palača Kvarner).

Inspirirano Apoksiomenom

Beskraj me opija šumom valova, tišinom u pijesku. More me ljulja stoljećima i zove na dragu obalu; u život, u vječnost, u novi početak. Iz dubine sam vidio obojano sunce na obzorju, nebo u odrazu mora i igru dupina. Kad sam se primaknuo, vidio sam mali grad i napeto jedro na lađici koja putuje u san. Kao iz nebeske torbe posuti; veći, manji i najmanji otoci, bude radoznalost. Svaki od njih ima svoju auru, svaki od njih čuva svoju priču. Ispričat ću vam onu o otocima koji su dio cresko-lošinjskog arhipelaga nazvanog Apsyrtides.

Najveći lošinjski otok među njima jest šumoviti Lošinj, na kojem se uzdiže brdo Osoršćica. Svi putnici koji ovdje stignu pronaći će mir, sklad i ljepotu u prizoru koji će im se ukazati, ugledavši manje otočiće: plodne Unije, jedinstveni, pješčani Susak s osebujnom nošnjom, osamljene Vele i Male Srakane, cvijećem optočen Ilovik. Ima li išta ljepše, nego upijati njihove mirise, okuse, sokove i boje, udisati najčišći zrak i u mediteranskoj klimi živjeti život sa suncem. Svaki od ovih otoka ima svoje posebnosti, svaki od njih ljubomorno čuva svoje tajne i ljepote. Dođite i otkrijte ih! Put je do njih lak. Svakodnevno su povezani turističkim brodicama i redovitim vezama iz Lošinja, a Lošinj, s kopnom, modernim trajektima, hidrogliserima i sportskim avionima. More ih spaja i razdvaja.

Baš u njemu, ja Apoksiomen, okupan sam spavao gotovo 2000 godina, dok me 1997. godine nisu pronašli između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja. I sigurno znam kako je ovo more najčistije i najbistrije, a podmorje bogato biljnim i životinjskim svijetom. To su znali prepoznati i dobri dupini – koje ovdje možete i usvojiti. Susret s njima, u lošinjskom moru, uobičajan je i čest, ali iznova neobjašnjiv i lijep – nezaboravno iskustvo. Posljednjih je godina gost u lošinjskom arhipelagu i tajanstvena sredozemna medvjedica. Ni to ne čudi kada je naša obala prepuna privlačnih, skrovitih uvala i plaža koje nude osamu i divljinu. Lošinjski je čovjek oduvijek živio od mora i za more. Volio ga je i bojao ga se, stoga je crkvica na Čikatu, Annunziata, zavjetna. Isturena je na otočnoj hridi i neprestano sluša molitve mornara i sirene brodova. Uz park šumu Pod Javori, u park šumi Čikat, koju je dao zasaditi profesor Ambroz Haračić, ostavljeni su tragovi brojnih mornara i kapetana koji su iz dalekih zemalja donosili egzotično bilje najrazličitijih boja, mirisa i oblika te ga podarili otoku.

Uzbudljiva priča o pomorstvu Lošinja ispričana je u muzejsko-galerijskom prostoru Kule koja se nalazi u Velom Lošinju gdje se ponosno čuva i velebno barokno zdanje, crkva Svetog Antuna Opata, riznica umjetnina. U Malom Lošinju, izranjajući iz mora, visoko se uzdiže zvonik župne crkve Rođenja Marijina, dok skrivena u uličici stoji palača Fritzi, vjerno čuvajući bogate lošinjske umjetnine – zbirku obitelji Piperata i Mihičić . Ipak, najveći je kulturno-povijesni spomenik na otoku grad-muzej, današnji Osor, star četiri tisuće godina. Vjekovi tutnje u svakom kutku ovoga prostora. O tome svjedoči i Muzej sakralne umjetnosti, nekadašnji biskupski dvor, Arheološka zbirka te Katedrala iz 15. stoljeća u kojoj se čuvaju relikvije sv. Gaudencija, biskupa i zaštitnika Osora. Predaja kaže kako je baš on zaslužan što su s otoka nestale sve zmije otrovnice, pa se danas ovdje susreću samo neotrovne zmije i gušteri te zakonom zaštićen macaklin. Već tradicionalno, u Katedrali se održavaju Osorske glazbene večeri – festival klasične glazbe.

Danas je Lošinj poželjna turistička destinacija u kojoj ćete ponovno moći pronaći sebe. Počeci turizma na Lošinju vezuju se uz zdravstveni turizam jer je blagodati klime i vegetacije otoka prva otkrila mudra austrougarska aristokracija. Osim što su Lošinj proglasili klimatskim lječilištem, u njemu su dali izgraditi brojne vile i ljetnikovce, koji obnovljeni, i danas krase Lošinj. Njihov slijed prate i novoizgrađeni hoteli koji se neprestano obogaćuju novim sadržajima. Neki od njih već ponosno nose oznaku sa četiri zvjezdice, nudeći usluge wellness centara te bazene s grijanom morskom vodom, dok se ostali pretvaraju u manje obiteljske hotele i pansione. U privatnom smještaju imat ćete prilike upoznati ljubazne domaćine – njegove običaje, tradiciju. Doživjet ćete simfoniju boja, mirisa i okusa uživajući u otočnoj, tradicionalnoj kuhinji temeljenoj na samoniklom, aromatičnom bilju i maslinovom ulju. Iznova će vas iznenaditi okus naše mlade janjetine i kvarnerskog škampa, aromatičnost domaće rakije sa začinskim biljem i buke našeg lokalnog vina sa Suska. Lošinj nudi kampove smještene po čitavom otoku, uz more, s prekrasnim plažama zaštićenim od sunca borovom šumom. Na taj način posjetiteljima pružaju prirodnu aromaterapiju!

Miomirisni programi oživljuju se tijekom čitave godine, darujući imena mjesecima prema, samoniklom i autohtonom bilju, nudeći bogatstvo zdravih i jedinstvenih mirisa i okusa. Zaljubljenicima u aktivni odmor, tijekom čitave godine, pruža se mogućnost korištenja uređenih staza koje su duge 220 km, a protežu se na čak pet otoka. Staze i šetnice vode kroz raznolik i miomirisan prirodni prostor, a mogu vas dovesti i do skrivenih zaseoka i šarmantnih mjesta: Beleja, Ustrina, Punte Križa, Nerezina, Sv. Jakova, Ćunskog ili Artatora. Znatiželjnici će rado zaroniti u naše podmorje prepuno pećina i grebena, a oni kojima je draža površina mora, zadovoljstvo će pronaći u jedrenju, surfanju, skijanju i sportskom ribolovu. Nakon aktivno provedenog dana, sigurno ste željni opuštanja i zabave. Uplovite u lošinjsku noć! Obiđite konobe sa „živom“ glazbom, noćne klubove, poslušajte jazz-festival i dobru klapsku pjesmu, zavolite lošinjske narodne plesove i nošnju folklornih skupina. Nikako nemojte zaboraviti pogledati u nebo, jer ono je bilo i ostalo najzvjezdanije još iz vremena Spiridona Gopčevića (Lea Brennera) koji je Lošinj odabrao za svoju zvjezdarnicu Manora.

Vodili su me i pokazivali, nakon restauracije, po domovini i svijetu, ali ovakvo podneblje i ljude nigdje nisam susreo. Sada sam siguran kako nisu slučajno ostavili moj brončani kip grčkog atleta, visok 192 cm, star više od dvije tisuće godina, baš između lošinjskih otoka. Znali su da je ovdje mjesto za mene, mjesto u koje ću se sigurno vratiti. Stoga pozivam i Vas da posjetite naš otok vitalnosti i upoznate sve redom ispričane priče i slike nezaboravnih prizora . Štoviše, one su samo biserje otočke raznolikosti! Dođite i pronađite ih!

DOBRODOŠLI NA LOŠINJ!

Otok Lošinj sastavni je dio cresko-lošinjske otočne skupine i čini zapadni niz Kvarnerskih otoka unutar Kvarnerskog zaljeva, koji je zajedno s Tršćanskim zaljevom, najdublje u europsko kopno uvučeni dio Mediterana. Cresko-lošinjska otočna skupina pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku u dužini od 99 km s ukupnom površinom od 513 km², što je 16% od ukupne površine jadranskih otoka.

Zapadni niz Kvarnerskih otoka čine otoci: Cres (409 km²), Lošinj (75 km²) i manji otoci: Unije (17 km²), Ilovik (6 km²), Susak (4 km²), Vele Srakane (1 km²), te niz malih nenaseljenih otočića. Otoci ove skupine svojim središnjim položajem obavljaju funkciju prirodnog mosta između Istre i Dalmacije.

Ovo otočje leži u sredini sjeverne hemisfere jer kroz njegov dio prolazi 45. stupanj sjeverne geografske širine, tako da se veći dio nalazi u suptropskoj zoni južne polovice sjeverne polutke, što utječe na klimu i način života stanovništva.

Otok Lošinj jedanaesti otok na Jadranu po veličini, dužine 33 km, sa širinom koja varira od 4,75 km na sjeveru i u središnjem dijelu, do čak 0,25 km blizu grada Malog Lošinja. Ukupna dužina razvedene obale otoka Lošinja iznosi 112,7 km. Čitava je obala arhipelaga prepuna privlačnih draga i dražica, ugodnih za kupanje i sunčanje.

Najviša planina Lošinja je šumovita Osoršćica (588 m), dugačka oko 10 km, koja se proteže uzduž sjevernog dijela otoka. Gorovitiji otok Cres ima najvišu goru Sis (650 m) i svoj prirodni fenomen - slatkovodno Vransko jezero. Taj golemi prirodni spomenik slatke i zdrave vode sadrži više od 200 milijuna m³ vode i opskrbljuje sva mjesta na otocima pitkom vodom.

U davnoj prošlosti Cres i Lošinj bili su jedinstveni otok, tek umjetno prokopanim kanalom kod Osora, vjerojatno u rimsko doba, nastala su dva otoka koja su danas povezana cestovnim mostom i u prometnom geografskom smislu tvore jedinstvenu cjelinu.

FLORA

Zahvaljujući inicijativi dalekovidnih ljudi, među kojima se isticao prof. Ambroz Haračić, krajem XIX. stoljeća pošumljene su velike površine otočnog kamenjara oko Malog i Velog Lošinja, gdje se sada ističu guste borove šume. Blaga klima otoka Lošinja odražava se u velikom bogastvu biljnih vrsta.

Prema istraživanjima identificirano je 1018 biljnih vrsta, od kojih autohtonoj flori pripada 939 vrsta. Od toga se 230 vrsta ubraja u ljekovito bilje. Oko 80 vrsta, uglavnom egzotičnih biljaka, donešeno je iz drugih krajeva svijeta. Donijeli su ih lošinjski kapetani i pomorci tijekom svojih putovanja i zasadili ih u vrtovima oko svojih kuća. Zbog karakteristične klime ovdje uspjevaju nasadi koji pripadaju južnodalmatinskom i sicilijanskom biljnom svijetu.

Ovdje uspjevaju agave, meksički kaktusi (opuntia ), palme, magnolije, mirte, pistacije, mimoze, smokve iz Indije (karmus-nassarah), limun, naranča i mandarine (dovezene iz Vijetnama u Palermo, a onda u Mali Lošinj). Guste borove šume Malog Lošinja postale su zeleni pojas koji mjesto i luku štiti od bure. Na predjelu Čikata šume su se postepeno pretvorile u perivoj. Danas je gusta borova šuma Lošinja simbol otoka i neprocjenjiva vrijednost za njegov turistički razvoj.

Predjel Čikat proglašen je park šumom. Veliku vrijednost ima i perivoj u Velom Lošinju koji je dao podići austrijski nadvojvoda Karlo Stefan Habsburški, gdje se nalazi oko 200 vrsta različitog drveća iz cijelog svijeta. Vegetacija je na otočju bujna u sva četiri godišnja doba.

Prema istraživanjima prof. A. Haračića stanje vegetacije poboljšava klimu. Kulminacija vegetacije je u svibnju kad cvate najviše bilja. Najljepši mjeseci na Lošinju su od ožujka do svibnja, zbog ugodne i blage temperature zraka, bogastva bujanja vegetacije i ispunjenosti zraka aromatičnim mirisima.

FAUNA

Značajno je da na lošinjskoj otočnoj skupini nema zmija otrovnica; iako ima neotrovnih zmija i guštera. Otok Lošinj dom je macaklina, guštera iz porodice gekona. Macaklini su ugrožena, zakonom zaštićena vrsta, te je njihovo uništavanje protuzakonito i kažnjivo. Jakov Matunci iz Malog Lošinja projektom zaštite macaklina, sredozemnih guštera koji žive na većini jadranskih otoka, osvojio je početkom svibnja 2004. godine u švedskom gradu Göteborgu treće mjesto na svjetskom Volvo Adventure natjecanju u zaštiti okoliša.

Na otoku ima sitne divljači, zečeva, divljih kunića, kune bjelice, dok su krupnije životinje jeleni lopatari i mufloni naseljeni na južnom dijelu otoka Cresa. Od pernate divljači ima mnogo jarebica, kamenjarki, šljuka i naseljenih fazana, a od ptica grabljivica ovdje žive: jastreb, kobac, sokol, te bjeloglavi sup koji je zbog malog broja očuvanih primjeraka zakonom zaštićen. Od domaćih životinja najrasprostranjenije su ovce koje pružaju idiličnu sliku na otočnom kamenjaru sjevernog dijela otoka Lošinja.

Zbog izrazite razvedenosti more koje oplakuje obalu otočja bogato je biljnim i životinjskim svijetom. Neprekidna strujanja mora među uvalama i uvalicama daju moru izrazitu bistrinu i jasnoću, čistoću i prozirnost. U našem moru živi 95 vrsta riba, 71 vrsta desetonožnih rakova, školjki, puževa, razne vrste morskih cvjetnica i bodljikaša.

Dupini su česti posjetioci ovoga područja, razigrani i spremni za kontakt s čovjekom, za razliku od nekih akvatorija susjednih zemalja gdje su u potpunosti nestali. Oni su izvanredni biološki pokazatelji stanja okoliša u kojem žive.

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime Lošinj ima umjereno toplu klimu s najtoplijim mjesecom srpnjem koji ima srednju temperaturu 24,5ºC i najhladnijom veljačom sa 7,7ºC. Srednje dnevne temperature više od 20ºC mogu se očekivati od početka lipnja do kraja rujna. Temperature mora su od sredine lipnja i do kraja rujna više od 20ºC, pa je u tom razdoblju more ugodno za kupanje.

Hladni dani, u kojima temperatura padne ispod 0ºC vrlo u rijetki. Nasuprot tome, topli dani, s najvišom dnevnom temperaturom višom od 25ºC, javljaju se od svibnja do listopada, a u srpnju i kolovozu gotovo su svi dani topli. Nerijetko ljeti najviša dnevna temperatura prijeđe i prag od 30ºC (vrući dani), a u srpnju i kolovozu često niti noćna temperatura ne padne ispod 20ºC (dani s toplim noćima). Srednja godišnja naoblaka manja je od 5 desetina. Naoblake je više zimi, kada je nešto više od polovice neba zastrto oblacima. U proljeće se količina naoblake smanjuje, a ljeti postiže najniže vrijednosti - u srpnju i kolovozu svega je 3 desetine neba zastrto oblacima.

S ukupno više od 260 dana sa sijanjem Sunca godišnje, Lošinj spada među najsunčanija područja u Hrvatskoj. Od studenog do veljače u prosjeku ima 4-5 sunčanih sati dnevno, a u najsunčanije godišnje doba, ljeti, sunce u prosjeku sije duže od 10 sati dnevno. Vedri dana, u kojima je srednja dnevna naoblaka manja od 2 desetine, češći su od oblačnih dana, kada je više od 8 desetina neba prekriveno oblacima. Najviše vedrih dana ima ljeti, a u srpnju i kolovozu takvih je više od trećine dana u mjesecu. Najviše oblačnih dana ima od studenog do ožujka, ali ni u tim mjesecima u prosjeku nema više od 10 oblačnih dana u mjesecu.

Godišnje u Malom Lošinju padne oko 918 mm oborine. Najviše oborine padne zimi, što je obilježje maritimnog oborinskog režima. Od listopada do ožujka padne oko 59% ukupne godišnje količine oborine, a u tom razdoblju mjesečno ima oko 7 do 10 oborinskih dana. U toplom dijelu godine oborine je manje, rjeđi su i oborinski dani, i ljeti u prosjeku ima samo 3 do 5 oborinskih dana na mjesec.

U godišnjoj ruži vjetra prevladavaju slabi vjetrovi. Najčešći su vjetrovi iz sjever-sjeveroistočnog smjera, a sljedeći po učestalosti su vjetrovi iz južnog smjera. Ovakav vjetrovni režim karaktersitičan je za čitavu obalu, ukazujući na pojave bure i juga. Ljeti, sredinom dana, karakteristično je strujanje iz zapadnog kvadranta, poznati maestral, koji je međutim u ukupnoj godišnjoj ruži vjetra slabije izražen.

Interval osjeta ugode, na koji utječu temperatura, vlaga i vjetar i Sunčevo zračenje, u Malom Lošinju se, prema prosječnom osjetu, kreće od vrlo hladnog do ugodno toplog. Od sredine studenoga do sredine ožujka u prosjeku je hladno u popodnevnim satima, dok su jutra i večeri vrlo hladni. Rano proljeće i kasna jesen su svježi. U svibnju, te od polovice rujna i u listopadu je ugodno svježe, a lipanj i prva polovica rujna su ugodni. Ljetna jutra i večeri su ugodni, a popodneva ugodo topla, tek krajem srpnja topla.

Razdioba osjeta ugode u popodnevnim satima ukazuje da je već u ožujku prevladavajući osjet svježega, a u travnju i svibnju ugodno svježe ili ugodno, pa je to doba vrlo pogodno za aktivni odmor uz šetnje i sport. Zbog prevladavajućeg osjeta ugodnog i toplog, ljeti je boravak na otvorenom moguć tijekom čitavoga dana, a osjet vrućine koji se javlja isključivo u popodnevnim satima u srpnju i kolovozu, ublažit će osvježavajuće kupanje u moru.

Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske

Autor: M.Sc. Ksenija Zaninović

VODIČ O DUPINIMA

1987. godine tim Istraživačkog instituta Tethys započeo je dugogodišnje istraživanje biologije, ekologije i društvene strukture zajednice dobrih dupina koji naseljavaju more oko Cresa i Lošinja pod nazivom Jadranski projekt dupin. Od 1999. godine projekt vodi udruga Plavi svijet iz Velog Lošinja, a lošinjski dupini su danas jedna od najbolje istraženih skupina u cijelom Mediteranu.

Veličina zajednice procijenjena je na 180 jedinki, a većina ih je do sada identificirana zahvaljujući oznakama kao što su urezi i ožiljci na njihovoj leđnoj peraji, dijelu koji je uvijek vidljiv kad izlaze na površinu udahnuti zrak.

Brojne su opasnosti koje prijete Lošinjsko-Creskoj populaciji dobrih dupina. Plovila ometaju njihovo slobodno kretanje dok buka motora ometa njihovu komunikaciju i snalaženje u prostoru.

Dobri dupini, iako među najotpornijim i najprilagodljivijim kitovima, progresivno nestaju iz mnogih dijelova svijeta. Namjerno ubijanje i slučajni ulov u ribarskim mrežama predstavljaju očiglednu prijetnju. Od 17. svibnja 1995. godine u Hrvatskoj su zaštićeni svi morski sisavci.

I Vi možete pridonijeti zaštiti dupina primjenjujući ekološki svjestan pristup okolišu te podržavajući zaštitu prirodnog okoliša.

Pridružite nam se: Kampanja za volontere namijenjena je motiviranim pojedincima koji nam se pridružuju i provode dva tjedna u bazi u Velom Lošinju, aktivno sudjelujući u svakodnevnim poslovima, učeći i stječući iskustvo u radu na terenu. Želite li sudjelovati u nekom od volonterskih termina provjerite raspoloživost mjesta na www.plavi-svijet.org.

Bogato kulturno naslijeđe otoka prisutno je na svakom koraku. Crkvice, samostani, renesansne zgrade, bazilike i antički ostatci nalaze se posvuda na otoku.

Palača Fritzi u Malom Lošinju čuva izuzetno bogatu umjetničku zbirku hrvatskih umjetnika, dar prof. Andra Vida i Katarine Mihičić i Zbirku starih majstora Piperata koju je sakupio Giuseppe Piperata (Mali Lošinj, 1883.- Sondrio, Valtellina, 1976.), predani liječnik i strastveni ljubitelj umjetnosti. Likovne izložbe, gostujuće izložbe, muzejske izložbe te razna događanja mogu se posjetiti u Galeriji palače Fritzi.

Muzejsko galerijski prostor Kula u Velom Lošinju svjedoči o pomorskoj tradiciji otoka. Stalni postav ima zadaću predočiti slojevitu povijest Lošinja, s posebnim težištem na slavnoj pomorskoj prošlosti. Osim stalnog postava osiguran je i prostor za održavanje povremenih likovnih i muzejskih izložbi.

O bogatom kulturnom životu svjedoči i otkriće dragocjene skulpture, nađene u lošinjskom podmorju, koja predstavlja grčkog atleta APOKSIOMENA.

Muzej Apoksiomena jedinstvena je kulturna pojava naših prostora. Posvećen jednom eksponatu, priča priču o Apoksiomenu, sportašu prekrasnih proporcija. Skulptura uzbudljivih detalja, ambasador je povijesti koji svjedoči o događajima iz vremena republikanskog i carskog Rima. Osim toga, predstavlja kontinuitet pomorskih i društvenih veza i odnosa od prapovijesnih dana.

Grad Osor zapravo je muzej na otvorenome u kojemu su umjetnici svih epoha ostavili svoj trag, od suvremenog Meštrovića do ostataka antičkih zidina, utvrda, prve ranokršćanske bazilike; grad-muzej čiji vrtovi i parkovi u zelenilu kriju tragove prastarih antičkih vila, renesansnih portala i samostana. Gradić koji je u isto vrijeme i povijest i muzej, ljeti postaje jedinstveni scenski prostor bogat kulturnim događanjima među kojima se ističu Osorske glazbene večeri.

ZAŠTIĆENE SVOJTE NA PODRUČJU GRADA MALI LOŠINJ

Strogo zaštićenom svojtom se može utvrditi: divlja svojta kojoj prijeti izumiranje na području Republike Hrvatske; usko rasprostranjeni endem; divlja svojta zaštićena na temelju međunarodnog ugovora kojega je RH stranka i koji je na snazi, potvrđenog od RH. Strogo zaštićene divlje svojte zabranjeno je:

  1. namjerno hvatati, držati i/ili ubijati,
  2. namjerno oštećivati ili uništavati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla, te područja njihova razmnožavanja ili odmaranja,
  3. namjerno uznemirivati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije, ako bi uznemiravanje bilo značajno u odnosu na ciljeve zaštite,
  4. namjerno uništavati ili uzimati jaja iz prirode,
  5. prikrivati, držati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuđivati ili na bilo koji način pribavljati i preparirati.

Zaštićenom svojtom može se utvrditi: zavičajna svojta koja je osjetljiva ili rijetka, i ne prijeti joj izumiranje na području RH; divlja svojta koja nije ugrožena, ali je radi njezina izgleda lako moguće zamijeniti s ugroženom divljom svojtom te divlja svojta zaštićena na temelju međunarodnog ugovora kojega je RH stranka i koji je na snazi.

Zaštićene divlje svojte dopušteno je koristiti na način i u količini koja ne ugrožava opstanak populacija te uz određene mjere zaštite koje obuhvaćaju:

  1. sezonsku zabranu korištenja i druga ograničenja korištenja populacija,
  2. privremenu ili lokalnu zabranu korištenja radi obnove populacija na zadovoljavajuću razinu,
  3. reguliranje trgovine, držanja radi trgovine i transporta radi trgovine živih i mrtvih primjeraka.

Biljke

Tablica 1. Strogo zaštićene i zaštićene svojte biljaka na području Grada Mali Lošinj (SZ – strogo zaštićene, Z-zaštićene, ZZP)

znanstveno ime vrste

hrvatsko ime vrste

Zaštita po ZZP

Adonis aestivalis

ljetni gorocvijet

SZ

Adonis annua

jesenski gorocvijet

SZ

Agrostis castellana

bizantska rosulja

SZ

Aira caryophyllea

karanfilska metlača

SZ

Anthyllis vulneraria

ranjenik

Z

Anthyllis vulneraria ssp. rubiflora

ilirski ranjenik

SZ

Asplenium hybridum

kvarnerski jelenak

SZ

Astragalus monspessulanus ssp. illyricus

ilirski kozlinac

SZ

Astragalus muelleri

krčki kozlinac

SZ

Aurinia leucadea

bjeličasta gromotulja

SZ

Aurinia sinuata

izverugana gromotulja

SZ

Avena fatua

štura zob

SZ

Blackstonia perfoliata ssp. serotina

trožilna žuška

SZ

Briza minor

mala treslica

Z

Bupleurum lancifolium

kopljastolisni zvinčac

SZ

Cardamine maritima

primorska režuha

SZ

Cardaminopsis halleri

Hallerova gušarka

SZ

Carex extensa

veliki obalni šaš

SZ

Chenopodium ambrosioides

cjelolista loboda

SZ

Consolida ajacis

vrtni kokotić

SZ

Corydalis acaulis

bijela šupaljka

SZ

Cyclamen repandum

primorska ciklama

Z

Delphinium staphisagria

sredozemni veliki kokotić

SZ

Ecballium elaterium

primorska štrcalica

SZ

Equisetum hyemale

zimska preslica

SZ

Galanthus nivalis

visibaba

Z

Genista sylvestris ssp. dalmatica

dalmatinska žutilovka

SZ

Glaucium flavum

primorska makovica

SZ

Hainardia cylindrica

valjkasti tankorepić

SZ

Hibiscus trionum

vršačka sljezolika

SZ

Hymenolobus procumbens

polegnuta grančika

SZ

Iris germanica

germanska perunika

SZ

Iris illyrica

ilirska perunika

SZ

Juncus capitatus

glavičasti sit

SZ

Lathyrus angulatus

uglata graholika

SZ

Lathyrus ochrus

žućkastobijela graholika

SZ

Lotus cytisoides

kretska svinđuša

SZ

Medicago marina

primorska vija

SZ

Onosma stellulata

zvjezdasti oštrolist

SZ

Orlaya kochii

moračina širolistna

SZ

Papaver argemone

pješčarski mak

SZ

Papaver hybridum

zavinutobodljasti mak

SZ

Parapholis incurva

svinuti tankorepaš

SZ

Peltaria alliacea

mrežasta lukica

SZ

Phalaris minor

mala svjetlica

SZ

Raphanus raphanistrum ssp. landra

čunjasta rotkva

SZ

Rhamnus intermedius

srednja krkavina

SZ

Rorippa lippizensis

raznolistni dragušac

SZ

Salsola kali

slankasta solnjača

SZ

Salsola soda

sodna solnjača

SZ

Suaeda maritima

primorska juričica

SZ

Tanacetum cinerariifolium

buhač

SZ

Viola adriatica

jadranska ljubica

SZ

MORSKE:

Posidonia oceanica

oceanski porost

SZ

Zostera noltii

patuljasta svilina

SZ

Sisavci

Tablica 2. Strogo zaštićene i zaštićene vrste sisavaca na području Grada Mali Lošinj

znanstveno ime vrste

hrvatsko ime vrste

Zaštita po ZZP

Lepus europaeus

zec

Z

Myoxus glis

sivi puh

SZ

Rhinolophus euryale

južni potkovnjak

SZ

Rhinolophus ferrumequinum

veliki potkovnjak

SZ

Rhinolophus hipposideros

mali potkovnjak

SZ

Tursiops truncatus

dobri dupin

SZ

Ptice

Tablica 3. Strogo zaštićene vrste ptica na području Grada Mali Lošinj

znanstveno ime vrste

hrvatsko ime vrste

Zaštita

po ZZP

Aquila chrysaetos

suri orao

SZ

Burhinus oedicnemus

ćukavica

SZ

Circaetus gallicus

zmijar

SZ

Falco peregrinus

sivi sokol

SZ

Gyps fulvus*

bjeloglavi sup

SZ

Hieraaetus fasciatus

prugasti orao

SZ

Phalacrocorax aristotelis**

morski vranac

SZ

Podiceps grisegena

riđogrli gnjurac

SZ

Sterna albifrons

mala čigra

SZ

Sterna hirundo***

crvenokljuna čigra

SZ

* Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) se gnijezdi unutar granica Grada Mali Lošinj na liticama otoka Cresa iznad mora (istočna obala).

** Na Velim i Malim Orjulama, Orudi i Palacolu, Trsteniku, Ćutinu Velom i Malom gnijezdi se morski vranac (Phalacrocorax aristotelis). (Procjenjeno je da se na Velim Orjulama gnijezdi 10-20 parova, Malim Orjulama 5-8 parova, na Orudi 63 para, na Palacolu 21 par, Trsteniku 6 parova).

*** Na Orudi, Palacolu, Velom i Malom Ćutinu, Trsteniku, Malom Osiru i Malim Orjulama gnijezdi se crvenokljuna čigra (Sterna hirundo).

Vodozemci i gmazovi

Tablica 4. Strogo zaštićene vrste vodozemaca i gmazova na području Grada Malog Lošinja

znanstveno ime vrste

hrvatsko ime vrste

Zaštita po ZZP

Caretta caretta*

glavata želva

SZ

Chelonia mydas*

golema želva

SZ

Elaphe situla

crvenkrpica

SZ

Emys orbicularis

barska kornjača

SZ

Hyla arborea

gatalinka

SZ

Lacerta viridis bilineata

zapadni zelembać

SZ

Testudo hermanni

kopnena kornjača

SZ

Hemydactilus turcicus

Kućni macaklin

SZ

Tarentola mauritanica

Zidni macaklin

SZ

* morske kornjače

Leptiri

Tablica 5. Strogo zaštićene i zaštićene vrste leptira na području Grada Malog Lošinja

znanstveno ime vrste

hrvatsko ime vrste

Zaštita po ZZP

Glaucopsyche alexis

Kozlinčev plavac

Z

Pseudophilotes vicrama

istočni plavac

Z

Thymelicus acteon

Rottemburgov debeloglavac

Z

Zerynthia polyxena

uskršnji leptir

SZ

Cresko-lošinjsko otočje zvalo se u antikno doba zajedničkim imenom Apsyrtides. Ime je vezano uz legendu o mitskom junaku Apsyrtu.

Otoci Cres i Lošinj su u svojoj davnoj prošlosti činili cjelinu, ali su zbog potreba trgovine i Jantarskog puta razdvojeni umjetno prokopanim kanalom kod Osora. Povijesne su oluje poput morskih valova zapljuskivale naše otoke. Tisućljeća su prohujala ovim otocima. Svaki prodor velikih i malih naroda ostavljao je tragove materijalne kulture donesene ili stvorene na ovom tlu. Najstarija naselja na otocima (Lubenice, Osor, Beli) pamte povijest dužu od 4000 godina, a rimski grad Osor bio je sjedište biskupije u IX. stoljeću.

Gotovo nenastanjen do sredine 13. stoljeća, Lošinj se do 19. stoljeća razvio u jednu od vodećih regionalnih pomorskih sila, a grad Mali Lošinj, iza Trsta, u drugu najvažniju luku na Jadranu. Lošinjani su bili cijenjeni po svojoj vještini izrade jedrenjaka, ali i kao najbolji pomorci na Mediteranu. Upravo u tom razdoblju definiran je arhitektonski izgled centra Malog Lošinja koji je gotovo nepromijenjen ostao i do danas.

Mjesto Mali Lošinj imalo je u 19. stoljeću šest brodogradilišta. Zahvaljujući njima, Mali Lošinj postao je europska brodograđevna i brodarska sila – brojem izgrađenih jedrenjaka duge plovidbe uzdigao se jedno vrijeme u austro-ugarskoj brodogradnji na drugo mjesto. Lošinjsko brodarstvo imalo je u drugoj polovini 19. stoljeća gotovo 150 jedrenjaka, što je više od cijele susjedne Istre. Plovidba na jedra dostigla je vrhunac između 1855. i 1870., kada na lošinjskim jedrenjacima plovi 1.400 kapetana i mornara.

Među najpoznatijim su lošinjskim brodograditeljima i brodarima obitelji Karatanich, Tarabochia, Martinolich (budući osnivači brodogradilišta u Monfalconeu), Cosulich (današnji vlasnici brodarske tvrtke u Trstu).

Počeci turizma sežu u 1885. godinu kada se kao prvotni oblik turizma na otoku pojavio zdravstveni turizam. 21. siječnja 1885. godine registriran je prvi turist ovog otoka.

Prvi hotel u Malom Lošinju zvao se Vindobona, a izgrađen je 1887.

Zahvaljujući izuzetnim karakteristikama klime Lošinj je 1892. proglašen klimatskim lječilištem, ukazom Ministarstva zdravstva Austro-ugarske monarhije. Lošinj je postao jedno od omiljenih odmorišnih destinacija Austro - ugarske aristokracije koja je na otoku izgradila brojne vile i ljetnikovce koje ga i danas krase.

I danas je Lošinj poznat kao klimatsko lječilište u liječenju bolesti dišnih putova i alergija. Otok je idealan za tjelesni i duševni oporavak, osobito u zimskim, proljetnim i jesenskim mjesecima. Hotelijeri nude vikend i tjedne programe oslobađanja od stresa te razne druge wellness programe.

Godine 1893. dobio je Mali Lošinj radi vedrine neba i vrlo dobre vidljivosti dobro opremljenu Zvjezdarnicu, koja je ubrzo stekla svjetski glas, te su ovamo dolazili astronomi iz raznih zemalja Europe i Amerike.

Ljetni se turizam počeo sve više razvijati na Lošinju poslije 1905. g. kada su bila izgrađena kupališta, hoteli i pansioni na Čikatu. Tada je već ovaj predio bio ogrnut gustom šumom, izgrađenim obalnim šetalištem (6 km) te čitavom mrežom šetališnih putova (17 km).

OKUSI LOŠINJ !

Lošinjska je kuhinja prepuna okusa i mirisa Mediterana, a jela su pripravljena baš kao i nekad - na tradicionalan način! Nešto novo, nešto staro, nešto posuđeno, nešto plavo… Zvuči poznato? No, ne, ovaj uvod nema veze s vjenčanjem, ali puno govori o lošinjskoj - izvornoj mediteranskoj kuhinji. I o umjetnosti spravljanja vrhunskih delicija uz pomoć svega što nam je priroda podarila, a mašta dozvolila.

Recepte smo naslijedili od naših djedova i baka, prirodna bogatstva posudili od naše djece, a nepresušni izvor inspiracije za jela u kojima ćete zasigurno i vi uživati dobili smo u onome što nas okružuje - dubokom, čistom i prostranom Jadranskom moru. Vrijedan je to "rudnik" vrhunskih sastojaka koje možete kušati u lošinjskim miomirisnim restoranima. Uz tematske jelovnike lošinjskih kapetana obratite pozornost na priču koju ćete dobiti uz jelo, priču o povijesti naših slavnih moreplovaca.

Bijela i plava riba, školjke, plodovi mora, otočna janjetina, domaća tjestenina i maslinovo ulje te arome i boje lošinjskog začinskog bilja okusi su koje ćete zavoljeti. Pored oborite ribe i janjetine, preporučili bismo vam da iskoristite priliku i probate buzaru, rižota i salate od lošinjskog samoniklog bilja te jela od hobotnice i liganja. Nepce počastite i autohtonim slasticama i likerima te marmeladama od lošinjskih agruma. Na svom gastronomskom putovanju našim arhipelagom ne propustite škampe jer upravo je kvarnerski škamp po mnogim gastronomskim kritičarima najbolji na svijetu! Otkrijte i vi zašto blijedo crveni rak drži prvo mjesto u ponudi autohtonih hrvatskih delicija.

Posjetite naše miomirisne restorane, gostionice, konobe, taverne, bistore, buffete i pizzerie na cijelom otoku i okusite lošinjske specijalitete !

Više o otočnoj kuhinji možete pročitati u slijedećim knjigama: Kuharski izazovi s moga otoka, Adrijano Nikolić; Nonina otočna kuharica, Marta Fazlić.


Privici

Foto galerija

Komentari


Croatian Danijel  |  22.08.2015  |  StarStarStarStarStar
Svaka cast i sve pohvale! Drago mi je kao stanovniku Losinja vidjeti da smo napokon dosli pameti i shvatili da samo ulaganja donose profit, po mom vidjenju ako se ovako nastavi Losinj bi u iducih 5 do 10 godina mogao biti top destinacija prepoznata u svijetu, naravno i sad se nadaleko cuje za Losinj no kad dobijemo veci aerodrom i golf terene i jos dodatnih sadrzaja za zahtjevnije goste to ce biti top destinacija! Pohvale turistickoj zajednici i svima ukljucenima u projekt razvoja Losinja!
Croatian Zdravko Žunić Pag  |  07.12.2014  |  StarStarStarStarStar
Sve prilipo naj, naj
German PETERS  |  10.04.2011  |  StarStarStarStarStar
Zu meinem obigen Beitrag: natürlich 5 Blumen!
German PETERS  |  09.04.2011  |  StarStarStarStarStar
Wir fahren bald zum 4. Mal auf die wunderschöne Insel Losinj. Sie verkörpert für uns das Paradies. Hoffentlich bleibt dieses Juwel noch lange so ursprünglich erhalten und wird nicht durch ausufernden Tourismus zerstört.

Ocijeni i komentiraj

Upišite komentar :
Napominjemo da su komentari na ovom webu moderirani, što znači da se objavljuju tek nakon provjere u cilju sprječavanja spama.
Upišite ime:
Ocjena:
Komentiraj

Planer putovanja

Dodaj "Lošinj"
Naš "Planer putovanja" Vam pomaže organizirati boravak na Lošinju. Jednostavno dodajte destinacije ili druge točke interesa, a "planner" će ih posložiti te ispisati na printeru - spremne za ponijeti na putovanje!

Video

Lokacija na karti

Kontakt

Turistička zajednica Grada Malog Lošinja

 
Priko 42
HR – 51550 MALI LOŠINJ
Hrvatska
 
+385 51 231 884
+385 51 231 547
 
+385 51 233 373
 
losinj@visitlosinj.hr
 
visitlosinj.hr

Newsletter

Upišite e-mail i prijavite se: Upišite kod sa slike:
 
Prijava gostiju
Pratite nas:
Instagram Pinterest RSS Facebook YouTube Google Earth Smartphone Application
Kontakt
O nama
Turistička zajednica Grada Malog Lošinja
Priko 42, HR – 51550 MALI LOŠINJ, Hrvatska
Tel: +385 51 231 884, Tel: +385 51 231 547, Fax: +385 51 233 373
E-mail: losinj@visitlosinj.hr