Apoksiomenove delicije

Maslina i maslinovo ulje u antici
Maslina je, uz lozu i žitarice, dio mitske trijade grčke poljoprivredne i prehrambene kulture. Maslinu su Grci, kolonizirajući novi teritorij, sadili u krajevima diljem Mediterana pa tako i na našem priobalju. Kulturu uzgoja masline preuzeli su Iliri. Njihove pokrajine Histrija i Liburnija bile su poznate po maslinovom ulju specifičnog okusa i mirisa. Antički autori spominju liburnijsko ulje, cijenjeno zbog svoje izuzetne kvalitete.

Maslinovo ulje koristilo se u razne svrhe: za pripremu jela, osvjetljenje, mazanje tijela atleta, liječenje, masažu i u kozmetičke svrhe. Maslina je imala i simboličku vrijednost; bila je dar božice Atene, stoga je predstavljala mudrost, ujedno i sveti mir. Vijenac maslinovih grančica simbolizirao je, na natjecanjima, snagu i pobjedu.

Plodovi masline bili su neizbježni na grčkim stolovima. Masline su posluživane smežurane, uz stapku divljeg koromača ili kao namaz za kruh (prethodno samljevene bez koštica). Hipokrat je, potvrđujući njihovu hranjivost, isticao da je čovjeku dovoljno pojesti osam maslina da preživi dan.
Adrijano Nikolić, autor knjige Apoksiomenova gastronomska priča; Lidija Kosmos, prof. povijesti i sociologije

Prodajna mjesta:
•Poljoprivredna zadruga Cres, Šetalište XX. travnja 62, 51557 Cres, T: +385 51 571 238, poljoprivredna.zadruga@ri.t-com.hr, www.pz-cres.hr
•Maxi market Jadranka, Dražica 5, 51550 Mali Lošinj, T: +385 51 661 166

Apoksiomenovi čajevi
Tisućljetna koštica trešnje, pronađena u nutrini Apoksiomena, inspirirala je stručnjake Samovara da istraživanjem antičkih navika, od vrhunskih domaćih sastojaka, stvore kolekciju potpuno prirodnih čajeva. Sve su recepture prilagođene pripremi toplih i hladnih delicija. Autohtoni mirisni sastojci čine ove čajeve idealnim suvenirima – mirisnom uspomenom za pobuđivanje nezaboravnih trenutaka svakoga tko je posjetio lošinjsku oazu.
Jasmina Šerifović, mag. sanit. ing. i certificirani prehrambeni savjetnik, Samovar

Linija lošinjskih čajeva - prodajna mjesta

•Samovar tea shop, Užarska 14, 51000 Rijeka, T: +385 51 550 800
•Samovar tea shop, Zvonimirova 3, ZTC, 51000 Rijeka, T: + 385 51 413 612
•Samovar bar, Trg Matije Vlačića Flaciusa 2, 51000 Rijeka, T: +385 51 215 521

info@samovar.hr, www.samovar.hr

•Muzej Apoksiomena, Riva lošinjskih kapetana 13, 51550 Mali Lošinj, T: +385 51 734 260, info@muzejapoksiomena.hr, www.muzejapoksiomena.hr

Vino u antici
Antičko vino nije nalikovalo današnjem, imalo je više sladora i nešto veći postotak alkohola. Jačinu alkohola i slatkoću povećavali su dodacima kao što su: med, Aloe vera, majčina dušica, jagodasto voće, mirta. Tako pripremljeno vino se, potom, razblaživalo vodom. Ovisno o prigodi ili vrsti gostiju, koristili su se različiti odnosi miješanja.
Prema grčkim legendama Dioniz, bog plodnosti, opojnosti, vina i uživanja, podario je ljudima sadnice vinove loze i naučio ih izrađivati napitak koji potiče stvaralačku energiju, ljubav, druželjubivost, zabavu i veselje. Zdravica od nerazvodnjenog vina pila se u čast bogova.
Hipokrat je smatrao vino jamcem dobroga zdravlja. Napitak poznat pod nazivom Hipokratovo vino pripremao se uz dodatak biljaka pelina i jasenka. Rimljani su od Grka preuzeli napitak i obogatili ga dodajući mu listiće timijana i ružmarina. Hipokratovo vino je najvjerojatnije bila polazna osnova za vermut (njem. Wermut – pelin), danas poznato gorkoslatko desertno piće s aromom pelina.
Adrijano Nikolić, autor knjige Apoksiomenova gastronomska priča; Lidija Kosmos, prof. povijesti i sociologije

Antička vina mogu se proizvoditi jedino na prirodan način. Vina proizvedena na taj način sadrže velik broj prirodnih antioksidansa i fitoestrogena. Vino je uvijek čuvar dobroga raspoloženja. I na kraju: In vino veritas.
Kristijan Merkaš, Corporate Head Sommelier, Lošinj Hotels&Villas

Prodajna mjesta:
•Boutiqe Hotel Alhambra, Čikat 16, 51550 Mali Lošinj, T: +385 51 260 700, alhambra@losinj-hotels.com, www.losinj-hotels.com
•Hotel Bellevue, Čikat 9, 51550 Mali Lošinj, T: +385 51 679 000, bellevue@losinj-hotels.com, www.losinj-hotels.com
•Restoran Diana, Šetalište dr. A. M. Montesole 2, Mali Lošinj, T: +385 51 232 055, restoran.diana@jadranka.hr, www.losinj-hotels.com
•Restoran Punta, Šestavine 13a, 51551 Veli Lošinj, T: +385 51 662 034, punta.restoran@jadranka.hr, www.losinj-hotels.com
•Restoran Veli žal, Sunčana uvala 3, 51550 Mali Lošinj, T: +385 51 667 260, veli.zal@jadranka.hr, www.losinj-hotels.com

Med u antici
Antičko doba vrijeme je kada, udomaćivanjem, pčele prestaju biti divlje životinje koje je svatko mogao loviti te postaju vlasništvo pojedinaca. Uspostavljanjem pčelarstva kao planske ljudske djelatnosti, kojom se stječu određena materijalna dobra (prije svega med), počinju se javljati i prve odredbe kojima se uređuju međusobni odnosi u pčelarstvu. Dolaskom antike, razvoj pčelarske proizvodnje dobiva novi poticaj o čemu piše i „prvi pčelar“ staroga vijeka Aristotel (384. – 322. godine prije Krista), dok su poznati Hipokratovi (460. – 380. godine prije Krista) pažljivi zapisi o uporabi meda u medicinske svrhe. Zanimljivo je da i izraz „medeni mjesec“ potječe iz toga vremena kada su se mladencima tijekom prvog mjeseca (lunarnog) njihovog zajedničkog života, obilno davali napitci na bazi meda kako bi puni snage i energije započeli svoj zajednički život i osnovali potomstvo.
doc. dr. sc. Dražen Lušić, dipl. sanit. ing., predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda